U selu Jarak, nadomak Sremske Mitrovice, živi sedamnaestogodišnji Dragan Matić, momak čiji životni put najbolje pokazuje da uspeh ne poznaje granice. Rođen u maju 2006. godine, Dragan je od najranijeg detinjstva bio primer vrednoće, istrajnosti i dobrote – osobina koje je nasledio od svog oca i dede.

– „Od malih nogu su me otac i deda učili mnogim stvarima. Naučili su me da popravljam motore, pravim kapije i da se ne plašim rada. Odrastao sam uz rad, skromnost i želju da uvek naučim nešto novo,“ kaže Dragan.

Detinjstvo bez predrasuda
Školske dane, od vrtića pa sve do srednje škole, pamti kao lep period pun prijateljstva i međusobnog poštovanja.
– „Sa svima sam se slagao, išli smo jedni kod drugih na rođendane, niko me nikada nije vređao ni ponižavao,“ priča Dragan, dodajući da mu je podrška okruženja dala snagu da veruje u sebe i svoje sposobnosti.
Njegov izbor zanimanja bio je sasvim prirodan – upisao je smer bravar-zavarivač, jer je oduvek voleo ručni rad i poslove koji zahtevaju preciznost i pažnju. U radionici se oseća sigurno i ispunjeno, uživajući u zvuku aparata za varenje i mirisu metala.

Put ka samostalnosti
Pored rada i škole, Dragan je ponosan što je svojim rukama i radom na njivi zaradio novac za vozačku dozvolu za auto i motor.
– „To mi je dokaz da mogu da postignem sve što zamislim, bez obzira na to odakle dolazim,“ ističe on.
Njegov najveći životni san je jednostavan, ali iskren:
– „Želim da jednog dana izgradim kuću za svoju buduću porodicu, da imam svoj dom i da svojim radom pokažem da se sve može kad se hoće.“

Podrška porodice i snažna poruka
Iako potiče iz romske zajednice, Dragan naglašava da su mu roditelji od samog početka pružali podršku da se školuje i živi kao i svi drugi.
– „Roditelji su se trudili da mojoj sestri i meni obezbede sve za život i obrazovanje. Uvek su nas učili da budemo pošteni i da verujemo u sebe,“ kaže on.
Na kraju, Dragan šalje poruku svim mladima, bez obzira na poreklo:
– „Budite to što jeste i ne menjajte se radi drugih da biste se uklopili. Savršeni ste baš takvi kakvi jeste.“
Dragan Matić – Zorali volja thaj bući tare terne Rom ando Jarak
Ando selo Jarak, andar Sremska Mitrovica, živel sedamnaestberšiko Dragan Matić – čhavo savo drom pe život najlačhe dikhavel kaj uspeho naj džanel granice. Rođimope ande maj 2006. berš, taj taro najangle detinjstvo sas primjer buti butjaripen, istrajnost thaj lačhipen – osobina save najlako naslijedil taro dad thaj taro papu.

— „Tar angle berša, o dad thaj o papu sikljarde mange but butija. Sikljarde mange te popravljav motorura, te kerav kapije thaj te na bijav te šajvarav pe bući. Odraljem pe bući, skromnost thaj bahto želja te sikljav sa novo,“ phenel o Dragan.

Detinjstvo bi predrasuda
Školske berša – tari vrtić paštaj ande srednjo škola – Dragan dikhadel sar lačho vreme pharno prijateljstvo thaj mećelimo pe poštovanje.
— „Sa savore sem pherdol. Điveas ame jekh karing jekh pe rodjendane, najjekh na vređinela mange, najjekh na ponizjinela,“ phenel o Dragan, dodikindoj kaj podrška taro okruženje dinela la zor te verujel pe mande thaj pe lako sposobnostura.

Lako izbor pe zanatlija sas čače prirodno – upisilas smer bravar–zavarivač, adalestar so but voli ručni rad thaj bući savi mangavel preciznost thaj pažnja. Ande radionica ovel sigurno thaj zadovoljan, uživinando pe zvuko taro aparat pe varenje thaj o miris pe metal.
Drom ka samostalnost
Pored škola thaj bući, Dragan si garvno kaj prekal lako ruke thaj bući na njiva zaradil pare pe vozačka dozvola za auto thaj motor.
— „Akava si dokaz kaj šaj te postignav sa so zamisljav, bez obzira katar avav,“ phenel o Dragan.
Lako najbaro dromako san si lačho thaj iskreno:
— „Mangav te jekh dives kerav kher pe miri budućno familija, te sem aro pe mande, thaj te pokažin pe mande kaj sa šaj te kerel kana si volja.“

Dragan Matić – foto Balkan turizam
Podrška taro familija thaj zorali poruka
Vi ako avel taro romano zajednica, Dragan istakinel kaj taro starto o dad thaj o daj denas la podrška te školuin thaj te živin sar savore aver čhave.
— „O dad thaj o daj trudinde pe te obezbedin mande thaj meri pheni sa so trubul pe životo thaj pe škola. Uvek sikljarde amenge te oven poštene thaj te veruimin pe mande,“ phenel o Dragan.
Pe kraj, o Dragan den poruka sa terne manušenge, bez obzira pe poreklo:
— „Avina so saste tumen, thaj na menjan tumaro karakter samo te uklopinenpe ande aver. Tumende saste sar sem – baš takve kakve sem.“
S. Bjelkić
📍 Tekst je realizovan u okviru projekta „Obrazovanje bez granica – integracija Roma u školstvu Srbije“, koji sufinansira Ministarstvo informisanja i telekomunikacija Republike Srbije.

Balkan-Turizam